U petak, 23.12.2005. s početkom u 10:00 sati u dvorani br. 11 Zavoda za fiziku na Fakultetu PMZiOP održat će se predavanje pod naslovom:
STIMULATION-CONTRACTION COUPLING IN SMOOTH MUSCLE CELLS
Predavač je prof. dr. sc. Milan Brumen sa Sveučilišta u
Mariboru, Slovenija.
The recent research work on modeling of stimulation-contraction coupling in
smooth muscle cells from calcium signaling to force development performed by
the biophysical group at Faculty of Education, University of Maribor, will be
presented. The complete signaling cascade considered consists roughly from
three parts: (i) evolution of oscillations of cytosolic calcium concentration,
(ii) interaction between cytosolic calcium, calmodulin and myosin light chain
kinase, and (iii) physphorylation of myosin light chain, attachment of myosin
to actin filaments and consequent development of force. Basic biophysical
background as well as simple ideas of mathematical treatment of each part will
be given. The discussion will be directed in connections between different
parts to present the complete view of calcium signaling in this
stimulation-contraction system. Recent experimental results will be compared
to theoretical predictions. Finally, basic ideas of decoding of calcium
oscillations will be discussed.
Pozivamo vas na predavanje
Kvantna komunikacija i kvantna kriptografija
kojeg će u srijedu, 15.06.2005. u 14:00 sati u dvorani A1 na
Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu održati dr.
sc. Mario Stipčević iz Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.
U predavanju će biti dan kratak osvrt na osnovne značajke klasične kriptografije i bitne razlike između klasične i kvantne kriptografije. Naglasak će biti na osnovnim zakonima kvantne informatike i eksperimentalnim tehnikama kvantne komunikacije.
Pozivamo sve zainteresirane da prisustuju predavanju prof. dr. sc. Juergena Eckerta, Materials Research Laboratory, University of California, Santa Barbara (CA), USA and Los Alamos Neutron Science Center, Los Alamos National Laboratory, Los Alamos (NM), USA.
Naslov predavanja je Modes of binding of molecular hydrogen from physisorption to chemical bonding: implications for hydrogen storage materials, a vrijeme i mjesto održavanja ponedjeljak, 16. svibnja 2005. godine u 12:00 sati u predavaonici 11, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja.
Many of the materials considered to be candidates for the storage of hydrogen as a fuel in the future “hydrogen economy” rely on the physisorption of hydrogen in porous media (e.g. carbon nanotubes) while others (e.g. metal hydrides, alanates, chemical hydrides) that attempt to utilize “atomic” hydrogen bound in the bulk of a material. Each of these approaches towards hydrogen storage has significant problems associated with it, such as unsuitable operating conditions, unfavorable adsorption/desorption kinetics, insufficient volumetric or gravimetric capacity, or environmental hazards. The use of porous materials may be viewed as an improvement over compressed gas storage as long as the sorbent has a very large surface area and binds hydrogen with sufficient strength to lower the effective operating pressure at room temperature well below the 300 atm. required for compressed gas storage. None of the materials that utilize physisorption studied to date has sufficient capacity coupled with low operating pressure at room temperature for use in mobile applications. Our approach to this problem is to strengthen the interactions of molecular hydrogen with the host material without causing the molecule to dissociate. In fact, the discovery that hydrogen can be chemically bound in molecular form in certain metal complexes has given us just this opportunity to study and possibly tune the interactions of hydrogen over the entire range from physisorption to chemical bonding. Our experimental probe is provided by the rotational energy levels of the bound H2 molecule, which are highly sensitive to the environment with which it interacts. Transitions between these levels can readily be observed by inelastic neutron scattering techniques. This technique provides extraordinarily fine detail on the interaction of molecular hydrogen with porous host materials. I will describe the results of a series of studies on zeolites, metal-organic framework compounds, hybrid materials with some unsaturated metal binding sites, and discuss the implications of our findings for future developments in hydrogen storage materials.
The work reported is the result of a large number of collaborations with many investigators and their groups, particularly those of A. Bug, A. K. Cheetham, O. Yaghi,, M. Eddaoudi, and G. J. Kubas.
Pozivamo sve zainteresirane na predavanje iz astrofizike, koje će održati
dr. Petar Mimica, Max-Planck-Institut für Astrophysik, Garching,
Njemačka. Naslov predavanja je Numeričke simulacije zračenja iz
mlazova aktivnih galaktičkih jezgri. Vrijeme: ponedjeljak, 09. svibnja
2005. u 18:00 sati, mjesto: Zavod za fiziku, FPMZiOP, soba 11.
Bit će dan povijesni pregled opažanja i modeliranja aktivnih galaktičkih
jezgri (AGN), te navedena najvažnija svojstva podklase AGN, blazara. Zatim će
biti opisana "standardna" hidrodinamička numerička metoda kojoj je
cilj simulacija relativističkih mlazova iz AGNova, te predstavljen novitet,
tj. netermalno zračenje (sinhrotronsko zračenje). Na kraju će biti ukratko
navedeni najnoviji rezultati dobiveni primjenom numeričke metode na
relativističke mlazove blazara.
U srijedu, 01. lipnja 2005. s početkom u 17:00 sati u dvorani br. 11 FPMZiOP održat će se predavanje prof. dr. sc. Ive Derada s Max Planck instituta u Münchenu, Njemačka:
U početku bijaše Einstein
Specijalna i opća teorija relativnosti za pješake
Zadnji korak u klasičnoj fizici je učinio Einstein. To je ujedno bio i početni
korak u modernu fiziku 20. stoljeća. Sve se je to dogodilo pred sto godina u
čudesnoj 1905. godini, annus mirabilis!
Max Planck 1900. godine kvantizira energiju svjetlosti, ali Einstein heuristički
produžuje tu kvantizaciju u dualizam čestice i vala. Tek 1925. godine Bohr,
Heisenberg i Schrödinger donose strogu teoriju tog dualizma.
Gibbs i Boltzmann već u 19. stoljeću uvode novu statistiku za gibanje molekula, ali zanemaruju statističke fluktuacije. Einstein indirektno preko Brownova gibanja izračunava statističke fluktuacije gibanja molekula i time pokazao dimenzije i egzistenciju molekula i atoma. Lorentz i Poincaré proširuju Galilejevu relativnost, uvode lokalno vrijeme i dužinu kao ad hoc matematsku strukturu i zadržavaju eter. Einstein odbacuje eter kao metafizičku tvorevinu i uvede realnost relativnosti vremena i dužine. Dok su drugi donijeli nove formule, Einstein je donio novu fiziku!
U predavanju će se pokušati pojmovno rastumačiti specijalnu i opću teoriju relativnosti bez dublje matematizacije, ali držeći se one Einsteinove: Popularizacija teorije mora biti jednostavna, ali ne prejednostavna. Na koncu s malim jednostavnim eksperimentom će biti pokazano kako je moguće poništiti gravitaciju. Spoznaju te mogućnosti nazvao je Einstein njegovom najsretnijom idejom.
Podsjećamo vas da je na Sveučilištu u Splitu od 18. do 24. travnja 2005. u tijeku Festival znanosti. Posebno skrećemo pažnju na predavanja iz područja fizike:
Pozivamo vas na i na predavanje pod naslovom Planet GQ Lupi b, koje će
održati Ana Bedalov, Astrophysikalisches Institut und Universitäts-Sternwarte,
Jena, Njemačka. Predavanje će se održati u ponedjeljak, 18. travnja u
19:00 sati na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, predavaonica
br. 11, Teslina 12.