Pozivamo sve zainteresirane na popularno predavanje pod naslovom
KVANTNI KOMPJUTOR-STATUS I PERSPEKTIVE
Predavač:
prof.dr.sc. IVO DERADO
(MAX-PLANCK INSTITUT FÜR
PHYSIK, MÜNCHEN)
Vrijeme i mjesto:
četvrtak, 23. svibnja 2002. u 12:15 sati
dvorana A2/3 Fakulteta elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje, Ruđera Boškovića bb, Split
Sažetak:
Kvantna informatika, donedavno apstraktni koncept, danas dobija vrlo konkretan
oblik ostvarenjem fizikalnog kompjutora, koji koristi dosad neistraženi
kvantnomehanički režim. Dok je kvantna komunikacija - kriptografija i
teleportacija - danas postala tehnički zrela, dotle Turingov kvantni
univerzalni stroj još stoji na počecima. Mnogi su danas uvjereni, ako se s
fundamentalnog stajališta želi znanstveno razumjeti fizika, informatika ili
logika, neophodno su nužni kvantni procesori. Danas već postoje mnoge
hardverske realizacije kvantnih procesora. Koja će biti "pobjednička"
tehnogija u ostvarenju kvantnog kompjutora, do danas nije još jasno!
Za neke algoritme, npr. Shor i Grover, "dokaz načela" je ostvaren.
Teorijski dio kvantne informatike je u zadnje vrijeme napravio veliki napredak
čime je kvantni kompjutor postao zanimljivim interdisciplinarnim projektom za
fizičare, kemičare i inženjere. U predavanju pokušat će se prikazati općenito
status softvera i hardvera, a posebice kod NMR i Paul-trap tipova kvantnih
kompjutora.
Predsjednik Društva
prof. dr. sc. Davor Juretić
Pozivamo sve zainteresirane da budu nazočni popularnom predavanju pod naslovom
Egzotične molekule helija
koje će održati prof.dr.sc. Srećko Kilić sa Zavoda za fiziku
Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu.
Helij je element za kojeg u školi učimo da je jedan od plemenitih plinova, dakle da se ne javlja u molekulskom obliku.
Istraživanje mogućnosti postojanja helijevih molekula započelo je odmah po Heitler-Londonovoj teoriji molekule vodika (1929.) i relativno brzo je napušteno. Negdje šezdesetih-sedamdesetih godina prošlog stoljeća, zahvaljujući računalnim mogućnostima, kao i spoznajama o tekućem heliju, ponovno je oživjelo zanimanje za helijeve molekule. U nekoliko radova iz tog perioda predviđena je mogućnost postojanja helijevih molekula i to helija 4.
Zanimanje fizičara u Splitu za helijeve molekule (dimer) počelo je 1978.
Dimer helija 4 otkriven je eksperimentalno 1993. (Minneapolis, SAD) i nezavisno potvrđen u 1995. (Goettingen, Njemačka). To je prva helijeva egzotična molekula. Otada je teorijski otkriveno još nekoliko egzotičnih molekula helija. U njihovim otkrićima bitan doprinos učinili su znanstvenici Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti Sveučilišta u Splitu.
A što su egzotične molekule, i kako se do njih došlo, čut ćete na predavanju!
Predavanje će se održati u četvrtak, 21. veljače 2002. s početkom u
12:00 sati u predavaonici br. 11 Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Teslina 12/III,
Split.
Predsjednik Društva
prof.dr.sc. Davor Juretić